Porijeklo FILIPOVIC:a u selu Kosic iz Bjelopavlica – Crna Gora!

23
4233

Znam da su ogranak Brajovica iz Bjelopavlica, gdje ih ima u podrucnom Jelenku, Gostilju i Kosicu. Mene ponajvise i& prvenstveno interesuje sve o Filipovicima iz sela Kosic!? Znam takodje da je od tog ogranka Brajovica u Albaniji & Lici. Sve informacije i podaci su dobrodosli, unaprijed visoko zahvalan.
Spostovanjem, Markus Sasa

Sasa Markus
Göteborg, Sverige
sasamarkus@hotmail.com

POVEZANE OBJAVEVIŠE OD AUTORA

23 KOMENTARA

  2. Pomaga Bog
    Zdravko, nek ti je sretna Nova 2008 Godina! Kako si proveo novogodisnji docek?
    Zdravko, ne da se izgubilo slovo „F“, kako ti kazes; mozda si htio rec kako je slovo „P“ zamijenilo slovo „F“!; no se ono najvjerovatnije i nije zamijenilo, vec da ste odvajkada nosili ime, odnosno prezime PILIPOVIC!

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  3. Znam da ih ima u staru crnogorsku prestolnicu na Cetinju & bliznje okoline u Ceklicima. Mislim da ce biti (ne drzi me za rijec o preciznoj lokaciji!?) najvjerovatnije u Krajnjem Dolu u Ceklicima. Medjutim, ti su kao IVKOVIC:i od Pilipovica.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  4. Istrazujuci povrsinski dalje & uklonijo dodatke poput „-ov“ & „-ic“ tvoga prezimena PILIP(-OV) (-IC), ostaje samo ime PILIP, koje se & navodi kao PILIPI. Spominju se u Kotoru od 1288. do 1421. godine!

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  5. Mozda je ovo nesto za tebe, svakako je ovaj trag vrijedan ispitati. Ipak, bi ti predlozio da se obratis „Kotorskom Arhivu“ za dalju pomoc!
    Potices iz zapadne bosne, odkud iz kojeg naselja ili grada & kada su se tvoji preci Pilipovici tu doselili iz istocne Hercegovine? Napominjes & još dalju starinu iz istoène hercegovine, iz kojeg mjesta? Postoji li kakvo porodicno predanje u Vasoj kuci o tvojim precima koji su bili starinom iz istocne Hercegovine? Koja ti je kucna slava, odnosno kojeg sveca slavite?
    Svako dobro & spostovanjem, Markus Sasa

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  6. Kotor je grad bogate kulturne baštine, kako one pokretne tako i one nepokretne.
    U njemu se nalaze brojne institucije kulture koje èuvaju ili nadziru ovu baštinu. To su u
    prvom redu: Državni arhiv Crne Gore – Istorijski arhiv Kotor, Regionalni zavod za
    zaštitu spomenika kulture – Kotor, Pomorski muzej Crne Gore – Kotor i Muzej grada
    Perasta. Kotor je i znaèajnan crkveno-administrativni centar, u njemu su sjedišta
    Kotorske biskupije i Arhijerejskog namjesništva SPC za Boku Kotorsku, koji posjeduju brojna kulturna blaga. Svaka od navedenih crkvenih institucija ima svoje službe za zaštitu i prezentovanje svog kulturnog blaga. U novije vrijeme u Kotoru djeluje i niz nevladinih instiucija koji se bave zaštitom i promocijom kulturnog blaga. U tom
    pogledu najviše su se istakli: Centar za njegovanje i prezentaciju dokumentarne grağe
    Kotora – “Notar”1 i EXPEDITIO2. Zajednièki imenitelj svih novijih nastojanja na polju èuvanja i prezentovanja kulturnog blaga jeste i njihova digitalizacija.

    Isotrijski arhiv Kotor je zajedno s Matematièkim fakultetom u Beogradu, 1998.
    godine zapoèeo s izradom CD-a, na kojem se nalazite: Statut grada Kotora, I sudskonotarska knjiga, pregled najzanimljivijih dokumenata IAK-a, pregled fondova i zbirki IAK-a, pregled ostalih znaèajnih arhiva i biblioteka s podruèja kotorske opštine i pregled kulturno istorijskih spomenika na teritoriji opštine Kotor. Navedeni dokumenti spadaju u najvrijedniju grağu koju posjeduje IAK i pod zaštitom su UNESCO-a, kao dio svjetske kulturne baštine.
    Prva verzija CD-a je nastala za potrebe predstavljanja naše zemlje na
    svetskoj izložbi EXPO ’98 održanoj u Lisabonu.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  7. U meğuvremenu izradu ovog projekta je preuzeo Centar za njegovanje i prezentaciju
    dokumentarne grağe Kotora – “Notar”. Djelovanje Centra je, izmeğu ostalog,
    usmjereno na povezivanju posjednika vrijedne arhivske grağe, kao i na pružanje pomoæi u digitalizaciji: rukopisa, inkunabula i ostalih arhivskih i biblioteèkih sadržaja.
    Njegovim ukljuèenjem je omoguæeno prisustvo ostalih arhiva i biblioteka s podruèja
    kotorske opštine.
    Navescu nekoliko reèenica o dva najznaèajnija dokumenta. Statut grada Kotora je štampan u Veneciji 1616. godine. Njegova najstarija odredba je iz 1301. godine i predstavlja osnovni pravni dokument grada. I sudskonotarska knjiga obuhvata period od 1326. do 1335. godine. Ono što je u Statutu
    propisano u vidu pravne norme, nalazimo u sudsko-notarskim knjigama realizovano
    kroz ugovore, testamente, tužbe, raèune, izvještaje povjerenika srednjovjekovnog
    Kotora. Iz njih možemo pratiti život u Kotoru i njegovoj okolini, kao i dogağaje vezane
    za Crnu Goru, Dubrovnik, Srbiju, Dalmaciju, Italiju, Španiju, Grèku i ostale mediteranske zemlje. Napomenimo da sudsko-notarske spise IAK èuva od 1326 godine i da oni predstavljaju kapitalni istorijski izvor, kako za istoriju grada Kotora, tako i za istoriju Crne Gore.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  8. Istorijski Arhiv Kotor
    e-mail: notar@cg.yu

    Editors in Chief: Jelena Antoviæ and Žarko Mijajloviæ
    Web masters: Stevan Kordiæ and Uroš Midiæ

    Structure of currently employed in the Historical Archives Kotor:

    JELENA ANTOVIÆ, assistant director of the State Archives of Montenegro – director of the Historical Archives Kotor, Philological faculty Belgrade – Italian language and literature;

    ANITA MAŽIBRADIÆ, head – archivist of the Department for older archival material, Philological faculty Belgrade – French language and literature;

    GORDANA MUŠURA, archivist for processing of archival material at the Department for older archival material – Latin and Greek language;

    JOŠKO KATELAN, archivist for processing of archival material at the Department for older archival material – Philosophical faculty Zagreb – English language and literature and French language and literature;

    SNEŽANA PEJOVIÆ, archivist for processing of archival material, storage room jobs, archival material users’ jobs at the Department for older archival material – Philological faculty Belgrade – Yugoslav and world literature;

    MIODRAG JOVIÆEVIÆ, archival expert assistant at the Department for older archival material – Merchant marine college – Department of tourism;

    ALEKSANDRA MILIÆ, head – archivist at the Department for contemporary archival material – Philosophical faculty Sarajevo – World literature and philosophy;

    ANA KALUĞEROVIÆ, archivist for processing of archival material at the Department for contemporary archival material – Political sciences faculty Belgrade;

    BORKO JOVANOVIÆ, archivist for processing of archival material at the Department for contemporary archival material – Philological faculty Belgrade – Italian language and literature;

    MILICA STRUGAR, archivist for the control and protection of archival material of the Municipality of Kotor, at the Department for contemporary archival material – Law faculty Belgrade;

    GOJKO ANDRIJAŠEVIÆ, archivist for the control and protection of archival material of the Municipality of Tivat, at the Department for contemporary archival material – Philosophical faculty – Archeology;

    RUŽICA BJELÈEVIÆ, archival expert assistant at the Department for contemporary archival material – Merchant marine college – Department of tourism;

    SLAVKA ŠOVRAN, courier, employee working on the hygiene of the Historical archives Kotor – High School Kotor, The School of the students in economy.

    Zelim ti srecno u tvome istrazivanju, svako dobro & zivijo!
    Spostovanjem, Markus Sasa

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  9. Istorijski arhiv Kotor

    Stari grad 318
    85330 Kotor
    tel: 082-325-178
    fax: 082-325-184
    e-mail: notar@cg.yu

    Direktor IAK-a je Jelena Antoviæ.
    ——————————————————————————–
    Arhivsko odjeljenje Kotor

    Njegoševa 208
    85330 Kotor
    tel: 082-325-179
    e-mail: arhivko@cg.yu

    Direktor AOK-a je Milica Strugar.

    ———————————–
    Èitaonice IAK-a i AOK-a namjenjene za rad korisnika arhivske grağe otvorena je svakog radnog dana od 8 do 13 sati. Korisnici mogu koristiti usluge ksero kopiranja i digitalnog skeniranja. U èitaonicama u istom radnom vremenu istraživaèima je na raspolaganju priruène biblioteke.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  10. Državni arhiv Crne Gore – Cetinje

    Novice Ceroviæa 2
    81250 Cetinje
    tel: 086-31-045, 086-33-404
    fax: 086-32-670
    e-mail: darcg@cg.yu

    Direktor DACG je Rajko Kaleziæ

    ——————————————————————————–
    Èitaonica Arhiva namjenjena za rad korisnika arhivske grağe otvorena je svakog radnog dana od 8 do 13 sati. Korisnici mogu koristiti usluge ksero kopiranja i mikrofilmovanja. U èitaonici u istom radnom vremenu istraživaèima je na raspolaganju priruèna biblioteka.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  14. Porijeklo Filipovića – Bjelopavlića je s.Laće jedno od najstarijih sela Brajovića. Jedan broj ovih porodica 1852.g. preselio se u Kosić sa ostalim rođacima.Tada su se svi prezivali Brajovići. Nešto malo kasnije, po Brajovim sinovima i unucima od Filipa su Filipovići mada ne svi, jedni zadržavaju staro prezime, primjer Vojo B. i Zoran F. (bratanić i stric).Od Jova su Jovovići, Juga Jugovići, Bega Begovići svi žive u Kosiću i Brajovići koji nijesu mijenjali prezime. Jedan ogranak Filipovića – Điknići nosi prezime po babi Đikni koja je podizala unučad svojih sinova izginulih u bojevima sa Turcima i bila veoma cijenjena u Brajovićima po svemu dobrome. U opštini Danilivgrad Filipovići još žive u s.Jelenak-Luke i Gostilju Brajovićkom.Ovo bratstvo je imalo veliki broj znamenitih pojedinaca: Filipa, Stojana, Toka kao i Stevana Điknića plemenskog kapetana iz doba Petra II.
    Vajara svjetskog glasa Janka Brajovića, generala-puk. Petra Brajovića (Petera kosovar) narodnog heroja, Dragutina Simova Filipovića pukovnika JNA,Slobodana D. Filipovića ministra u Vladi CG jadnu izuzetnu ličnost i mnoge druge. Pisanu zaostavštinu o Filipovićima ostavio je Dragutin a ona će biti objavljena u knjizi o BRAJOVIĆIMA za koju prikupljam građu i rodoslove.Pošaljite i Vi vaš rodoslov i sve što znate o vašem porijeklu i bratstvu.

  15. Jelušići iz Bjelopavlića su došli iz Nikšićke Župe prije više od 350.god. Prihvatili su ih Simonovići iz Slatine i pružili pomoć.Nose prezime po Jelešu koji zbog krvne osvete dolazi sa porodicom na ove bjelopavlićke prostore.Žive Pod Kulu Lakića, u Kosiću od 1852.g Danilovgradu, Podgorici, Budvi(sinovi Puniše i Đurđe Čedomir i Tadija, Jakša uBgd)od kojih je brojno i lijepo potomstvo.
    Na kućište njihovog pretka u Župi ( ostalo je predanje)dugi niz godina rasla je crvena ruža.Ovo bratstvo nema nikakve rodbinske veze sa ostalim Jelušićima kojih najviše ima u BiH.

  16. Saviċevići iz Jelenka (raselili se u Podgorici, Beogradu, Splitu…) potiču od Savića Brajovića (živio u doba Petra I).
    Kada je Gavrilo Savićev primao medalju Obilića za junaštvo postignuto u bojevima sa Turcima1877.g.knjaz Nikola mu reče: Ti Brajoviću zaslužuješ i dvije ovakve medalje i mnogo više, zaslužuješ da budeš i stotinaš Brajovića ka tvov brat Blagota što je bio(poginuo na Dugi Nikšićkoj 1862.g) ali Brajovići imaju već tri stotinaša…
    Gavrilo će: ja Gospodare nijesam Brajović no Savićević(po ocu Saviću). E pa neka Ti je sa srećom.Tako Brajovići oforme i četvrtu stotinu boraca sastavljenu od Brajovića i ostalih iz Kolašinovića(Stankovića, Vukanovića,Nešovića-Ðukovića i Gašovića-Brajovića). Gavrilo je imao i viteško potomstvo, Mitar njegov sin i Radoje, Mitrov sin bili su nosioci medalje Obilića.

  17. Brajovići KOTLEŠIĆI, potiču od Brajovog sina Vukašina-Kotla(dobio nadimak po tome što je ugrabio kota sa kačamakom iz Turskog Spuža i kad ga je donio u Krasovinu još je bio topao a prešao je više od 10.km.)Ovaj ogranak Brajovića dao je nekoliko knezova bratstveničkih u 18.v.( Radana i oca mu Tomaša).Tomaš je imao sinove Rada(koji se preselio u Vraku i od njega su Radičići i Brajovići), Prinka koji je bio veoma bogat (kažu da je išao u planinu Gostilje sa stadom ovaca, ovan pod čektarom je ulazio u planinu a zadnja ovca izlazila iz sela Krasovine). Zbog krvne osvete njegov sin Vuk 1697.g.odlazi u Mojdež HN.Prinkovi potomci se prezivaju Brajovići i Brajevići.Jedan broj njih ima i katolika.Radonju i Radana.Od njih su u Spužu prešli s kraja 19.v.Vasovi potomci i u Kosić đe su pošli na svoja imanja.Žive u Kotarine-Jelenek, Podkraj, Podgorici i u mnogim gr.Srbije i Hrvatcke.U Krasovini su zadržali stara imanja.Ovaj ogranak Brajovića dao je mnogo znamenitih ličnosti, no o tome neki drugi put.

  18. POPOVIĆI iz Bjelopavlića su stara popovska kuća.Jedan njihov ogranak pripada Slovenskom narodu, prije Bijelog Pavla. Drugi ogranak je od kaluđera kajeg je Bijeli Pavle dobio od kraljice Jelene kada ju je pratio od Jelenka na putu za Onogošt (Nikšić). Karakteristično za oba ova bratstva da su u Popovićima (selo više Krasovine) živjeli vjekovima u slazi i nijesu se između sebe nikad uzimali.

  19. Miškovići u Jelenku
    Braća Rako i Ljubo Markovi doselili su na imanja Brajovića 1937.godine. Stariji Rako bio je oženjen Ružom (od Malikoviċa iz Madeža)i sa njom imao 4.kćerke. Poslije njene smrti ženi se Ikonijom iz Orašja(od Popovića)Bio je veliki majstor u drvetu i činio burad i bačve za grožđe.Važio je za pravog veseljaka i poštenjaka.
    Ljubo se ženi poslije ll.s.r Rumicom(od Brajovića).Sa njom stvara porodicu 4.kćeri i sina Slobodana. On je napravio lijepu kuću na Vranjaku niže Jelenka đe živi sa brojnim potomstvom.Važe za vrlo primjernu i uzornu porodicu u Brajovićima.

  20. Postovani, ima li neko saznanja o porijeklu Filipovica u Zeti? Slave Krstovdan( 27.09.)
    Postoji podatak da su bili Raznatovic , Dobrska Zupa, Cetinje, pa da su zbog krvne osvete presli u Zetu.
    Ne znam koji je to uopste period, a ni ko su bili ti prvi Filipovici.
    Puno bi mi znacilo kad bih ponesto saznala.
    Hvala!

  21. Ja vodim poreklo od Brajovića po maminoj liniji. Znam da mi se deda zvao Jovan a pradeda Ćiro. Deda Jovan je kao oficir kod knjaza Nikole poslat u Peć početkom Prvog svetskog rata. Od više dece koju su imali preživeli su Bogdan, Vaso i Milka (moja majka). Rodjena je u Gostilju. Imali smo rodjake u Kosiću koji su Jovović ali nismo u kontaktu. Da li možda Vi imate neke informacije o poreklu?
    Unapred hvala, Gordana Pudar (Vukmanović devojačko).

  22. Davno sam jos procitala kod Jovana Cvijica da Filipovici nisu ni Bijlopavlici niti su Brajovici (Brajovi potomci) vec da je Filipa po kome su uzeli prezime, njegova majka dovela iz Pastrovica, kada mu je otac umro i kada se preudala za Lalosa sina Brajova.