Prilozeni podaci gospodinu Dragoljubu „Dragu“ Ajkovicu (Mojanovic)!

0
1656

Pomaga Bog!

Postovani gospodine Ajkovicu! Seosko naselje Mojanovici u Zeti (Crna Gora), kao relativno gusto naseljena & homogena donjozetska algomeracija, ovo selo ulazi u sastav najnaseljenijeg dijela Zetske ravnice, koji u stvari predstavlja medjusobno povezano & prozimajuce razgranato podrucno naselje sredisnje Zete. Nalazeci se izmedju Mahale, sa jedne, & Golubovaca & Balabana, sa druge strane, lokalno je povezano kako sa svim njihovim dijelovima, tako & sa glavnim komunikacijama prema Podgorici, Plavnici & Virpazaru & Tuzima. Na njegovom uzem, naseljenom atarskom podrucju, koje zahvata oko 150 hektara (1,5 km2) povrsine, razmjestene su uglavnom bratstvenicke grupacije kuca (kuce Djuretica, kuce Knezevica, kuce Krackovica, kuce Skrobanovica, kuce Majica, ili Gornji kraj sela, Donji kraj sela, Krst Mojanski, Muljagosi, Ajica Mahala, Delevica Mahala, Durkovac itd.), ali ne kao posebni zaseoci, vec kao naznacena mjesta za prakticnije snalazenje u selu. Svojim sirim okvirom, koji obuhvata & komunice, atar sela je veci za oko 3,5 km2. Te komunice su u neposrednoj blizini sela. Na sjevernoj strani su Krst Mojanski, Balijace & Vrbica, dok su u samom selu prostori pored potoka & puta koji kroz selo prolazi. Na zapadnoj strani su siri slobodni prostori pored Veljeg puta, ka Podgorici & Plavnici. Dalje od sela, u pravcu Skadarskog jezera su Coljavica, udaljena oko 4 km, Groblja (nazvana po turskom groblju), udaljena oko 4,5 km, & Gornji & Donji ispust, udaljeni oko 5 km.
Iako u ataru ovoga sela, kao ni u ataru Mahala, nisam mogao tada pronaci nekih vidnijih arheoloskih ostataka ilirsko-rimske starosti, prepostavljao sam kao & dan danas, s obzirom na konstantovane nalaze u njihovoj blizini (Golubovcima, Gostilju, Mataguzama, Lajkovicima, Botunu), da je & ovaj prostor od davnina bio naseljen. Na cinjenicu da je selo postojalo u srednjem vijeku nedvojbeno ukazuju podaci iz 1614. godine, prema kojima je ono tada imalo 40 domova & 95 vojnika.

Ovome valja dodati & predanje o postanku naziva Mojanovici a koje je za Vas od velikog interesovanja & znacaja za Vas rad, kojim se bavite za istrazivanje Vaseg porijekla! Drakici, Knezevici & Ajkovici u Mojanovicima, Lukacevici u Berislavcima, Vranju & Podgorici & Pejanovici u Podgorici su se nekada kao jedan rod zvali Mojanovici. Njihov predak se, posto su Turci zavladali starom Srbijom, otuda doselio u Vasojevice pod Mojan. Odatlije se zatim doselio u Zetu, uz Cijevnu do brezuljka Bjelastavice, gdje su se njegovi potomci nazvali Mojanovici. Tu uz rijeku & u Cemovskom polju bavili su se stocarstvom. Kasnije, posto su tu podigli & manju crkvu, koja je zapustjela, morali su usljed gladnih godina & nasnosnih sjevernih vjetrova, da se rasele u druge krajeve Zete & drugdje. Da li se neki od ogranaka Mojanovica sa svojim novim prezimenima pred Turcima iselio u staru Crnu Goru, ili neko drugo okolno pleme, nisam mogao tada a ni sada doznati! Znam samo tolko da su se Pejanovici iz Dobrskog Sela doselili u Podgoricu.

Mojanovici, odnosno bratstva Knezevici, Drakici & Ajkovici slave sv. Alimpiju Stolpinika (26/11). Isti dan slave & Lukacevici & Pejanovici. Lukacevici u Berislavcima & Vranju rod su pravoslavnim & muhamedanskim Lukacevicima u Podgorici. Preci Lukacevica su se najprije naselili iz Bjelastavice u naselje Srpsku, gdje je Pop Bosko Lukacevic ubijo jednog Turcina & utekao u Vranj, odakle se jedan dijo njegova potomstva preselio u Berislavce. Od ovog bratstva bilo je 18 popova & po tome sudim da je ugledno. Lukacevici u Berislavcima su iz ekonomskih razloga napustili slavu sv. Alimpije & prihvatili sv. Djurdjicu (16/11). Pejanovici su sa Lukacevicima jedan rod. Od njih su poturceni Seknici & Dervanovici. Potomstvo starih Mojanovica danas broji oko 60 kuca.

U tursko doba & ovdje su, kao & u drugim turskim selima, bili ciftluci & agaluci ovdasnjih & podgorickih muslimana. Tu su bili Jahici & Jacimovici. Potonji Jahic iseljen je u Skadar na petnajst godina iza oslobodjenja Zete od Turaka. Zivjei su tu & muslimani Ajici & po njima se taj dijo naziva Ajica Mahala sa istoimenom ulicom. Iselili su se u Skadar uoci oslobodjenja zete od Turaka.

Gospodine Ajkovicu, toliko od mene za sad, nadam se da sam Vam prilicno dosta kvalitetnih & za Vas sigurno dragocijenih podataka prilozijo! Uzgredno, s time nadam se da ste & zadovoljni? Znaci odgovor na jedno od Vasih glavnih pitanja je da su Ajkovici kao nekadasnji Mojanovici doseljeni poslije kosovskog boja iz stare Srbije!!! Imam za Vas jos po nesto zanimljivo da procitate, ukoliko je slobodno & ako sam dobrodosao da Vam se ponovo odazovem & prilozim po nesto od podataka!? Naravno, ne ocekujte to nekom brzinom, jer & ja imam svojeg posla, obaveza & kad stignem da posvetim paznju mojem istrazivanju svojega bratstva Markus(sh)a. Tolko od mene, cekaju ostali sad na red da im se odazovem povodom njihovih istrazivanja, kolko budem mogao, znavao & imao vremena da im izadjem u susret za pomoc.
Gospodine Ajkovicu, budite mi pozdravljeni & zelim Vam svako dobro!

S postovanjem, Markus Sasa

Sasa Markus
Göteborg, Sverige
sasamarkus@hotmail.com

POVEZANE OBJAVEVIŠE OD AUTORA

1 KOMENTAR

  1. Godine 1925. u selu je evidentirano 102 kuce sa 17 bratstava, a prema zvanicnim podacima, ono je tada imalo 106 domacinstava sa 602 stanovnika. Do 1941. godine njihov broj se povecao na 114 : 487, a osam godina kasnije (1948) selo je imalo 138 : 764.

    Prije prvog svjetskog rata iz sela je, radi zarade, u Ameriku islo 15 mjestana, a vratilo se 13, dok ih je u medjuratnom periodu (1918-41) islo 7 & vratilo se 5. U ovom drugom periodu iselila su se tri domacinstva. U ratnom periodu (1941-45) poginulo je & umrlo 64 lica (Na strani partizana poginulo je 13, na strani cetnika 3, a umrlih je 47).

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  2. Godine 1941. u selo je imalo 107 prizemnih & 6 kuca na izbi ili konobi. Uz njih je bilo skoro 80 pojata & znatno manje svinjarnika & zivinarnika. Iako sa mjestimicno vecom tjeskobom, & za ovo selo su karakteristicna poveca dvorista u cijim okvirima su smjesteni pomocni objekti & druga kabasta ostava. Kao & kuce, okrenuta su glavnoj seoskoj ulici duz koje su kuce & grupisane. Svojim jednobraznim izgledom one & ovdje pojacavaju utisak jednolicnog ruralnog miljea, toliko karakteristicnog za zetska sela. Na razmjestaj & gustinu kuca primarno je uticao raspored imovinskih poteza, kao & teznja da se sa kucama & dvoristima sto manje zahvate obradive povrsine. Bili su cesti slucajevi da su, prilikom doseljavanja & dugo nakon njega, po nekolike porodice zivjele u pojedinim kucama, koje su se vremenom produzavale & pod jednim krovom pregradjivale za nova, umnozena domacinstva & porodice.
    Tako su, uostalom, & nastali bratsvenicki nazivi pojedinih dijelova sela. Ti prizemni nizovi kuca su, za razliku od manje-vise podvojenih kuca na spratu, mnogo starijeg postanka. Oni su gradjeni utoliko lakse sto se za svaki novi dodatak u kuci jedna od dvije listre nije morala graditi & sto su najcesce bile bez patosa & plafona (U takvoj kuci pod istim krovom, sve do 1926. godine zivjelo je, sem jedne porodice, bratstvo Krackovica). Inace, uoci rata (1941) samo se u osam kuca koristio sporet ili sporet & ognjiste, a u svima ostalima samo ognjiste.

    Selo nije imalo svoju crkvu & skolu; prva im je bila u zajednici sa Mahalom, a druga se kao & sada nalazila u Golubovcima!

    Tolko od mene za ovaj put a ima jos toga ponesto da Vam napisem, vezano za Vase istrazivanje, koje smatram da ce Vam biti interesantno. Uzgredno, zahvalio bi Vam se sto ste bili strpljivi & sacekali me sa daljim prilozenim podacima – HVALA! Kad nebudem imao sto vise da Vam pisem u prilogu Vaseg istrazivanja, bice Vam to dostavljeno do znanja a & s time oznacicu svoju datu rijec u djelu! Gospodine Ajkovicu, zelim Vam svako dobro & do sledeceg cujanja …

    S postovanjem, Markus Djokov Sasa
    (korijenom iz plemena Momisica, danas intergirano u Podgorici.)

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  3. Godine 1941. u selu su zivjeli: Djuretici (21 dom.); Doseljeni su iz Bjelopavlica & rod su sa Brajovicma; ima ih u Gostilju & Goricanima; po uzim ograncima su Masovici, Nikolici & Boskovici, ali sa istim pezimenom – Djuretici. Djuretici su porijeklom od bratstva Brajovica iz sela Jelenka. Knezevici (21), Drakici (16) & Ajkovici (6) su kao nekadasnji Mojanovici doseljeni poslije kosovskog boja iz stare Srbije …

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  4. U selu nije bilo bratstvenickih komunica, nego su sve pomenute zajednicki koriscene. Prostrani lugovi priobalnog podrucja jezera, kao Greova, Komunica, Zarca, Androv brijeg, Mali & Velji jendek, Cakarica & Begovica laz, bili su, sem livada dok se ne pokose, slobodni za neograniceno koriscenje. Senat Mojanovica & Susunje nalazijo se izmedju Gostiljske rijeke & Pernickog potoka. Mojanovici su imali najpitomiju ispasu za stok, te ujedno vodu za pice & napoj stoke. Tu su izvori kod Jabucnjaka, kod Coljavice (Jankovac), na Mostice & najglavniji Cguric. Pojila za stoku bila su na Mosticima, zatim Vrbis kod Cgurica studenca, Baculja, Muricke livade, Mali & Veliki jendek, Zetica – uglavnom svuda uz Gostiljsku rijeku koja se stvara od tih malih izvora & potocica.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  5. Iako je selo, prije 1941. godine, imalo relativno veliku stoku oko 3.200 ovaca, 140 volova, 130 krava, 40 konja nije je ljeti izgonilo na planinu. Ispase je bilo dovoljno u odnosnom priobalnom dijelu jezera, gdje se drzala do jeseni. Smjestena je u torovima, koji su radi djubrenja livada redovno premjestani, a prostor ispase ciklicno se sirijo, shodno kosidbi ranih, srednjih & poznih livada. O Marcu su se radi sijena branile rane, o Blagovijesti srednje, o Djurdjevadnu pozne & Vidovudne livade pored lugova. U malim lakim kucicama, koje su se prenosile, pored torova nocu su spavali cobani. Skupljeni mlijecni mrs & mlijeko redovno su odnoseni u selo.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  6. Komunicu u Cemovskom polju selo je koristilo na isti nacin kao & okolna sela. Na nju je stoka izgonjena iz tri pravca: kroz Ajica ulicu, kroz Poljsku ulicu & donji dijo sela – kroz Vujacica Mahalu. Gornji kraj sela obicno je pojio stoku na Omerovici, gdje su bila & plandista, a Donji kraj na jazi kod mlinova, tj. kod Rakica Kuce, gdje su se nalazile potkopane pecine za plandovanje stoke.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  7. Na istim prijezerskim dionicama Mojanovici su, obicno u grupama lovili ribu gribovima. Ulov je dijeljen na jednake dijelove. U slucajevima kada je neko sa strane dolazijo da lovi sa grivbom, bijo je duzan da svaku trecu ribu da onome na cijem je lovistu lovijo.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  9. Pomoc se sastojala u radnoj snazi & u materijalu. Svako je davao ponesto za gradnju nove kuce; pored ostalog neko jednu, neko dvije topole, za neophodnu drvenu gradju & dr. Mobe su organizovane pri prevozu kamena, sljunka & druge gradje, a isto tako & za lomljenje kamena, bilo u Bjelastavici ili u Vranjskoj & Vukovarskoj gori. Pri prevozu kamena, ucestvovalo bi po 30-80 zapreznih kola. Mobe su se kupile & na strizi ovaca, na okopavanju kukuruza, kosidbi, zetvi & sl.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com

  10. Selo se brinulo & o odrzavanju puteva, crkve & groblja. svaka kuca je crkvi davala po bagas zita, po kilogram sira & po jedno runo vune, a bilo je & onih koji su, nemajuci nasljednika, davali & dijo imovine na poklon, itd.

    Sasa Markus
    Göteborg, Sverige
    sasamarkus@hotmail.com